Stajnjak i njegova vrednost

StajnjakKada je u pitanju đubrenje zemljišta stajsko đubrivo ili stajnjak je nesumnjivo jedan od najboljih načina da se plodno zemljište zauvek održi u dobrom stanju i kvalitetu. Možda je suvišno reći, ali đubrenje stajnjakom je naročito važno u organskoj proizvodnji.

Regulatori prinosa su organska materija i makro i mikroelementi u obliku koji je najpovoljniji za biljku. Organska materija održava i povećava sadržaj humusa u zemljištu, a predstavlja hranu za mikroorganizme koji je prevode u oblike pogodne za biljku. Prisustvo organske materije se pozitivno odražava i na vodni kapacitet zemljišta, kao i na strukturu.

Njive koje se navodnjavaju treba zbog bržeg ispiranja hranljivih materija češće đubriti i većim količinama stajnjaka. U protivnom, doći će do zaslanjivanja i opadanja kvaliteta. Ako se pitate koje su količine stajnjaka potrebne, svake četvrte godine treba uneti u zemlju četiri-pet vagona stajnjaka.

Prosečan, sagoreo stajnjak sadrži oko 18 odsto organske materije, 0,45 odsto azota, 0,20 odsto fosfora i 0,60 odsto kalijuma, te se s količinama

stajnjaka

unosi org. materije

azota

fosfora

kalijuma

10.000 kg

1.800 kg

45 kg

20 kg

60 kg


Iskorišćavanje stajnjaka zavisi od porekla i po godinama se iskorišćava:

 

I godina

II godina

III godina

konjski stajnjak

50%

35%

15%

goveđi stajnjak

40%

25%

35%

svinjski stajnjak

30%

35%

35%

ovčiji stajnjak

50%

35%

15%

živinski stajnjak

75%

15%

10%


Kao što se vidi, najiskoristljiviji je živinski stajnjak i ako se samo njime đubri treba ga unositi svake treće, a goveđe svake četvrte godine.

Tečni stajnjak

S obzirom na novu tehnologiju držanja stoke, tečni stajnjak je prisutan u sve većim količinama. Njegovo prisustvo stvara i probleme, jer zagađuje čovekovu sredinu. Pokušaji da se nađe rešenje još nisu urodili plodom, te je i dalje ostao problem prikladnog korišćenja. Zapadnoevropske zemlje već godinama koriste tečni stajnjak kao i đubrivo, naročito za pašnjake i livade. Na oranice bez useva može takođe da se rasipa u vrlo velikim količinama i da osetno smanji upotrebu sada već dosta skupih mineralnih đubriva. U kubnom metru svinjskog tečnog stajnjaka ima oko 60 do 100 kg suve materije 2 do 6 kg čistog azota, 0,5 do 1 kg fosfora i 6 do 8 kg kalijuma.



Tečni stajnjak se - pored oranica, livada i pašnjaka - može upotrebiti i na niskim usevima za prihranjivanje uz prethodno razblaživanje sa vodom, a koristi se i za folijarno đubrenje. Na oranicama se pre oranja može rasturiti 50 do 60.000 litara. Posle svakog otkosa trava, kelja, sleza, hibrida sirka i sudanske trave 10 do 20.000 litara. Posle rasprskivanja treba odmah orati, kultivirati ili drljati, u zavisnosti od toga gde je korišćen.

Iskorišćavanje stajnjaka

I stajnjak je izvor jeftine energije. Glavni sadržaj stajnjaka (i drugih organskih đubriva) su organske materije i mikroflora, a sporedni hranljivi elementi. Kada se stajnjak unese u zemljište, daje mu "život" za odvijanje mikrobioloških procesa, jer i zemljište živi svojim naročitim životom. Međutim, iako se znaju prave vrednosti stajnjaka malo mu se poklanja pažnje. Najčešće je ruglo u dvorištima i izvor zaraza, a stajsko đubrivo u stvari može biti od velike koristi u poljoprivrednoj proizvodnji.

Stajnjak se neguje u čvrstom i polutečnom obliku. U nedostatku radne snage i radi jeftinijeg i lakšeg rukovanja stajnjakom, poljoprivrednici grade betonske jame za sakupljanje balege i osoke i cisternama je izvoze na njive. (Jame za tečni stajnjak mogu se povezati s klozetom iz kuće da se svedu u jamu otpadne vode i fekalije, pa se dobija dvostruka korist: više stajskog đubriva i čisto dvorište).






Tags: stajsko đubrivo, stajnjak, đubrenje

Pčelarstvo

Uzgoj šampinjona

Uzgoj puževa

Uzgoj pilića

Tov svinja

Govedarstvo

Mlekarstvo

Ratarstvo, povrtarstvo i voćarstvo